Razmnožavanje biljaka sjetvom

Labels: · Eingestellt von um




Prošle godine me je jedno udruženje vrtlara (radi se o hobi-vrtlarima) iz Štutgarta pozvalo da im na njihovom godišnjem sastanku održim predavanje o razmnožavanju biljaka.
Prvi dio prezentacije je bio "Razmnožavanje biljaka sjetvom".




Pošto sezona uskoro počinje vjerujem da će mnogima koristiti ovaj post.

Na početku moje "vrtlarske karijere" mislila sam da je dovoljno staviti sjeme u saksiju, prekriti zemljom i čekati da nikne. To je zabluda koja prati još uvijek mnoge početnike. U tom slučaju svi misle da je sjeme staro, a u suštini se radi o pogrešnom načinu sjetve.

Postoje 2 bitna uslova koja određuju način sjetve:
- toplota
- svjetlost

Toplota
U odnosu na kojoj temperaturi sjeme klija postoje 3 kategorije:

1. sjeme koje klija na temperaturi  od +5C do +25C
2. sjeme koje klija tek nakon što je izloženo niskim temperaturama
3. sjeme koje klija tek nakon sto je izloženo izuzetno visokim temperaturama (npr. neke biljke      Australije koje klijaju tek nakon požara).

S obzirom na različito vrijeme koje je potrebno određenom sjemenu da klija i uslovima u kojima biljke rastu priroda se pobrinula na najbolji mogući način da omogući rast novih generacija.
Kad se malo više posvetite ovoj temi shvatit ćete da je ustvari sve logično i na najoptimalniji način regulisano.

1. Sjeme koje klija na temperaturi  od +5C do +25C 
U ovu kategoriju spadaju jednogodišnje biljke (sezonsko cvijeće, veliki dio povrća i začinskog bilja), mnoge trajnice, grmovi i drveće.
Jednostavno objašnjenje je da jednogodišnje biljke imaju samo jednu sezonu na raspolaganju u kojoj sjeme treba da nikne, biljka naraste, procvjeta i da da plod. Zato sjeme klija u proljeće kad je toplije i do jeseni prođe kroz sve faze.
Pored toga ovoj kategoriji pripadaju i trajnice, grmovi i drveće čiji sijanci u jednoj sezoni dovoljno ojačaju da mogu preživjeti sljedeću zimu.

Echinacea


2.  Sjeme koje klija tek nakon što je izloženo niskim temperaturama
U ovu kategoriju spadaju biljke čije sjeme mora biti podvrgnuto niskim temperaturama da bi klijalo (većinom alpske biljke).
Za ovo postoji jako jednostavno objašnjenje. Neke biljke, koje bi u jesen, nakon što sjeme sazrije klijale nisu u stanju da prežive zimu. Zato biljka nakon sazrijevanja sjemena aktivira određeni hormon koji sprječava klijanje. Tokom zime, na niskim temperaturama ta se supstanca neutrališe i na proljeće sjeme klija. U ovom slučaju biljka ima vremena da do sljedeće zime dovoljno ojača da bi je preživjela.

Ako neko živi u predjelima sa blagim zimama ili želi ubrzati postupak klijanja sjeme se može podvrgnuti niskim temperaturama tako da se određeno vrijeme drži u frižideru ili zamrzivaču (sjeme drveća). Ovaj postupak se zove stratifikacija.

Sjeme Hemerocallisa koje je klijalo u frižideru

 Da bi sjeme imalo potrebnu vlažnost u vrećicu je nužno staviti komadić vlažne papirne salvete.


Sjeme možemo poredati i na mokru salvetu u plastičnoj posudi. Važno je da posuda ima poklopac koji održava potrebnu vlažnost.


Kada sjeme klija treba ga posaditi u zemlju i držati na "normalnoj" temperaturi. Čim se iznad zemlje  pokaže klica biljkama treba obezbijediti dovoljno svjetlosti.
Ako sijemo zimi kad je dnevno svjetlo slabo biljke će se u potrazi za jačim svjetlom izdužiti i na kraju propasti.
Zato im trebamo obezbjediti umjetno svjetlo sa spektrom za biljke. U ponudi se mogu naći lampe različite jačine i oblika.



Sjeme irisa proklijalo u frižideru


Neke od biljaka čije sjeme klija nakon izlaganju niskim temperaturama:

Aster, Astilbe, Bergenie, Helleborus, Dictamnus albus, Aconitum, Encian, Iris, Lilie, Papaver, Peonie, Dicentra, Cyclame, Allium, Phlox, Anemone, Eremurus, Alchemilla, Cimicifuga....

Često se desi da posijamo sjeme odmah nakon što smo ga pokupili sa biljaka i da nam ono klija. To znači da biljka još nije u potpunosti aktivirala hormon za sprječavanje klijanja.

Sjeme nekih biljaka mora nekoliko puta biti podvrgnuto niski i visokim temperaturama da bi klijalo. U tom slucaju niče tek druge ili treće godine (u prirodi).
To se moze ubrzati time što ćemo recimo sjeme staviti u vrećice i u frizider. Nakon par sedmica sjeme staviti u zemlju i ostaviti izvjesno vrijeme na temperaturi od oko 20C, a nakon 3-4 sedmice opet staviti u frižider ili vani ako je zimski period. Nakon što se temperature povise sjeme počinje klijati.
Sjeme drvenastog božura koje je izvjesno vrijeme bilo u frižideru, a onda posijano u kokosovo vlakno (sjeme je pokriveno supstratom) i ostavljeno na sobnoj temperaturi. Ako ne nikne za 2-3 sedmice ću posudu sa sjemenom iznijeti vani.




3.  sjeme koje klija tek nakon sto je izloženo izuzetno visokim temperaturama
U ovu kategoriju spadaju neke biljke Australije.
I za ovo postoji jednostavno i logično objašnjenje.
S obzirom na česte požare koji se dešavaju i koji bi za par godina uništili vegetaciju tokom evolucije su neke biljke stvorile mehanizam koji sprječava klijanje i aktivira ga tek nakon jako visokih temperatura. Tako je poslije svakog požara zagarantovano da će se vegetacija obnoviti.

Svjetlost
U odnosu na svjetlost koja je potrebna / nije potrebna za klijanje sjemena postoje 2 kategorije:

1. Sjeme koje klija na svjetlosti
2. Sjeme koje klija u tami

1. Sjeme koje klija na svjetlosti
U ovu kategoriju spadaju biljke koje imaju jako sitno sjeme.
I za ovo, kao i za druge kategorije postoji logično objašnjenje.
Sjeme je jako sitno i kad proklija mlada (jako sitna) biljka nije u stanju da se probije kroz zemlju. Zato se ovo sjeme ne pokriva zemljom. Samo se lagano pritisne dlanom da bi imalo bolji kontakt.
Važno je da sjeme ima dovoljno svjetlosti. Pored toga važna je i vlažnost. Zato se saksije pokrivaju providnom folijom. Da sjeme ili mlade biljke ne bi sagnjile od prevelike vlažnosti foliju je potrebno redovno sklanjati na par minuta.

Sjeme Rhodochitona

S obzirom da su mlade biljke jako krhke ne preporučuje se presađivanje, nego se siju u saksije gdje će i dalje rasti.

Primjer kako ne treba raditi



2. Sjeme koje klija u tami tj. koje se pokriva zemljom
U ovu kategoriju spadaju biljke koje imaju veće sjeme. Što je sjeme veće dublje se sije.
Objašnjenje: da bi biljka nakon klijanja mogla dalje stabilno rasti bez polaganja potrebna je određena dubina zemlje. Pravilo je da je dubina sjetve uvijek duplo veća od velićine sjemena.

U odnosu na veličinu sjemena, temperaturu i svjetlost moguće su i određene kombinacije. Tako neko sjeme moze klijati na svjetlu i na niskim temperaturama.

Vrlo važan faktor za klijanje sjemena je i voda tj. vlažnost. Da bi se ubrzao proces klijanja neko sjeme treba natopiti u vodi. To su sjemena s jako tvrdom sjemenskom opnom. Dužina natapanja zavisi od vrste biljke, a može trajati od par sati do par dana.
Iz istog razloga sjeme možemo zamotati u mokru papirnu salvetu. To se posebno preporučuje kad je sjeme veliko i ima tvrdu sjemensku opnu kao npr. kesten.


ili Wisteria/glicinija

Nakon što sjeme klija treba ga posaditi u zemlju s tim da se radi stabilnosti biljke uvijek može dodatno dosipati zemlja.

Neka sjemena su jako osjetljiva, kao npr. sjeme Brugmansie, pa često sagnjiju u zemlji kratko poslije sjetve.
Za njih postoji poseban način sjetve, kome sam posvetila jedan Post.

Sjetva Brugmansia



 Povezana tema:

Rana sjetva





Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)