Kompost - crno zlato za baštovane
·
Svi vi koji imate baštu imate i puno zelenog otpada. Upravo taj zeleni otpad je sirovina za "zlato" baštovana koje pravilnim odlaganjem mozete dobiti za ca. 7 mjeseci.
Sve ono sto izraste iz zemlje (suho lisće u jesen, ostaci biljaka nakon žetve, trava nakon košnje, ostaci voća i povrća, grane dobivene orezivanjem voca ili ukrasnih grmova...) ponovo vraćate u zemlju prerađeno i puno mineralnih materija.
Od samog početka mog baštovanstva sam imala određeno mjesto gdje sam odlagala zeleni otpad. Gomila se povećavala, ali zbog neznanja i početnog neiskustva nisam odmah iskoristila kompost koji se vremenom stvorio.
Nakon što sam se malo intenzivnije pozabavila temom "Kompost" shvatila sam koliko je važan i vrijedan.
Prošle sedmice je prosijan zreli kompost, a nakon radova u bašti je hrpa svježeg zelenog otpada prilično velika. Do završetka radova za ovu sezonu bit će duplo veća.
Zlato za sljedeću sezonu je osigurano.
Bez obzira da li imate samo cvijeće, samo povrće ili i jedno i drugo uvijek ima zelenog otpada. Isto tako i cvijeće i povrće trebaju kompost / humus, tako da je to jedan nepregledan krug.
Dobivate od zemlje i dajete zemlji.
U kompost možete da stavljate ostatke cvijeća (uključujući i saksijsko), pokošenu travu, grane grmova, suho lisće, opalo voće i povrće, piljevinu, koru od jaja, papir, ostatke od kafe ili čaja, karton..
Posebnu pažnju trebate obratiti da na kompost ne odlažete Aegopodium podagraria - sedmolist i ostale invazivne biljke. Dovoljno je da komadić korjena preživi i da se počne širiti baštom.
Takođe ne odlažite biljke sa sjemenom. Nakon što humus rasporedite i pomiješate sa zemljon sjeme će ubrzo nakon toga klijati.
Biljke zaražene nekom bolesti se takođe ne smiju odlagati na kompost.
U kompost ne idu peciva, ostaci hrane koji sadrže meso i kosti, sir, ulje (masti), pepeo, koža, plastika....
Da bi se zeleni otpad uspješno razložio dobro ga je stavljati u tankim slojevima. Tako je recimo dobro suhe grančice miješati sa svježom pokošenom travom, opalo voće sa suhim lišćem itd. Znači miješati suhi i vlažni otpad.
Da bi mikroorganizmi, koji su zaduženi za razgradnju zelenog otpada, uspješno obavili svoj posao potreban im je kisik. Kisik ćete obezbijediti tako što ćete miješati grubi i sitni materijal. Pored toga potrebno je povremeno, ca. nakon 3 mjeseca, zeleni otpad promješati. Time ćete postići veći dotok kisika, a i izjednaćiti vlažnost koja je veoma važna.
Za optimalan proces kompostiranja potrebna je vlažnost, ali ne pretjerana.
Zato je optimalno mjesto ispod nekog drveta gdje nije izložen jakom suncu, koji će ga isušiti, a gdje je ipak zaštićen od velikih padavina.
Uloga komposta, koji sadrži humus je da obezbijedi biljkama mineralne materije, a takođe da poboljša strukuru zemljišta (kod izuzetno pjeskovitog zemljišta ili teške glinene zemlje).
Koliko humusa ćete rasporediti po gredici zavisi od biljaka koje tu rastu ili koje će biti posađene.
Različite biljke imaju različite zahtjeve što se tiče zemlje i prihrane.
Kompost - humus je organska prihrana koju može imati svaki baštovan uz samo malo truda.
Time štedite novac, a i znate čime "hranite" svoje biljke.
Prosijani kompost
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Good post. I be taught one thing more challenging on completely different blogs everyday. It should all the time be stimulating to learn content from other writers and apply just a little something from their store. I’d want to make use of some with the content material on my weblog whether or not you don’t mind. Natually I’ll give you a link on your net blog. Thanks for sharing. casino slots
OdgovoriIzbriši