Pripreme za zimu
I eto opet je došlo vrijeme unošenja. Proljetno iznošenje biljaka je zbilja pravo zadovoljstvo, jer onda svi čekamo da nam olistaju, procvjetaju...., a kod unošenja znamo da nam biljke idu na mirovanje i da čitavu zimu (u većini biljaka) nećemo uživati u njihovoj ljepoti.
Naravno to se ne odnosi na sve biljke.
Npr. Schlumbergere su napupale i uskoro će izgledati veličanstveno, kao i svake godine.
Epiphyllumi su cvjetali, ali sam ja u to vrijeme bila na godišnjem odmoru, pa im nisam vidjela cvijet. Sad sam ih unijela i nadam se da će sljedeće godine opet lijepo cvjetati.
Ima ih svugdje: u stepeništu, podrumu, stanu....
2 Acera, kojima ni ove godine nisam našla optimalno mjesto u bašti, sam unijela u podrun. Nadam se da će preživjeti zimu, jer su zbilja lijepi.
Giji-bobice sam brala po mraku i ovo je sve što sam ubrala. Da li ih je još bilo, ne znam.
Velike Brugmansie su orezane i unijete u podrum.
A ovako izgleda jedna bolesna biljka, kojoj nema lijeka. To je oboljenje uzrokovano gljivicom Phytohtora nicotianae. Ovo i nije tako strašno, jer se radi o običnoj žutoj Brugmansiji, kojih imam nekoliko.
Orezale grane sam skratila na optimalnu dužinu za ožiljavanje.
Danas je bio sunčan dan, pa smo konačno otišli u veliku baštu. Trebalo je posaditi puno biljaka, ali to je opet pomjereno za neki sljedeći put.
Ja sam opet čupala korov, ocvale biljke, dok su moj muž i sin počeli s radovima na izradi bare. Naime, uspostavilo se da je naša ljubimica močvarna kornjača, pa shodno tome, trebala bi da prezimi u vodi.
I tako smo spontano odlučili da joj napravimo baru u kojoj će da prezimi.
Dubina bare mora biti ca. 1m.
Prvo smo postavili flis, koji služi da se folija, koja mora biti nepropusna, ne ošteti.
I na kraju je položena nepropusna folija ( 16m²).
I tako je završen kostur naše nove bare. Ostaje još puno posla. Prije svega, treba posaditi biljke, a ja na tom polju nemam baš nikakvo iskustvo.
Ja sam izvadila sve gladiole i pošto su listovi još zeleni, stavila sam ih u plastične kante da se postepeno osuše.
Svaka gladiola je imala jako puno novih "lukovica".
Na mjestu gdje sam nedavno posadila Alliume je ostala samo rupa. I ne samo taj dio kamenjara, nego još nekoliko biljaka iz njega su uništene. Nekoj životinji se očito sviđa moj kamenjar.
Na svu sreću Semirina velika Delosperma je netaknuta.
Nažalost ožiljena reznica je takođe "napadnuta".
Janjeći but u žaru se polako pekao dok smo mi bili zaokupljeni svojim poslom.
Pao je mrak, a ja nisam završila sav posao (u bašti se nikad ne može završiti posao), pa smo meso ponijeli kući, još kratko u rerni zagrijali, skuhali krompir i ......
I za kraj jedna divna orhideeja, koju sam dobila od moje drage prijateljice Azre. Azra dođe jednom godišnje u Njemačku i svaki put me obraduje divnom orhidejom.
Konačno pronađen fotaparat
Najvažnije je da sam ga našla i naravno odmah sam napravila nekoliko sličica.
Rhodochiton još cvjeta
I Pasiflora
Fuksije
Verbena
Još malo svježeg povrća u plasteniku.
Niko ne može tako lijepo obojiti kao jesen.
Slika napravljena neposredno prije "nestanka" aparata. Margareta je izgledala prelijepo.
Bašta je zbog blizine šume u ovo vrijeme jako vlažna, pa su gljive jako česte.
Jedna od tri vrste salate koju treba posaditi.
Manje Brugmasie sam unijela, a velike su još vani.
Skoro sve grane sam odrezala, pa je prizor prilično sumoran.
Ovako je to nekad izgledalo
2 Brugmansie sanguinea već drugu godinu ne cvjetaju. One ne vole vlažan zrak kao ostale.
Osim velikih Brugmansia unijela sam i Epiphyllume (37 saksija). Ostali kaktusi moraju još čekati dok im ne nađem mjesto.
Jesenja sjetva
Jedna draga osoba me je pitala za savjet, pa ću joj ovdje odgovoriti i time, možda, pomoći i drugim biljkoljupcima.
Lijepo je kad možemo kupiti biljku, ali su biljke često jako skupe, pa je sjetva idealno rješenje.
Ponekad smo razočarani, jer nam sjeme nije niklo, a ustvari je postupak sjetve bio pogrešan.
Sjetva se može obaviti u jesen ili rano proljeće direktno u baštu, saksije ili plastenik.
Preporučuje se specijalna zemlja za sjetvu, tj. siromašna mineralnim tvarima i fino usitnjena. Važno je napomenuti da zemlja uvjek mora biti vlažna, ali ne mokra.
Sjeme treba imati 2-4 sedmice topli period (temperatura ca. 20°C), zatim 4-8 sedmica hladni period i na kraju (proljeće) topli period.
Za većinu biljaka je idealna temperatura (hladni period) između -4°C do +4°C, a u proljeće od +5°C do +12°C i tada većina biljaka počinje da klija.
Neke biljke, kao što su peonije i neke vrste irisa, klijaju tek nakon 2-4 godine.
Ustvari ovaj postupak je samo kopija onoga što se u prirodi dešava bez našeg djelovanja. Kad kažemo da nam se neka biljka sama osjemenila i razmnožila, desilo se upravo to o čemu sam pisala. Naravno, sve opet zavisi od vrste sjemena (biljke). Neka su omiljena kod životinja, ptica ili puževa, pa je i sjetva bez naše pomoći i kontrole često bezuspješna.
Ovo su neke od biljaka, čije sjeme niče tek poslije izlaganja niskoj temperatur:
Astilbe, Bergenie, Helleborus, Dictamnus albus, Aconitum, Encian, Iris, Lilie, Papaver, Peonie, crvena Echinacea, Dicentra, Cyclame, Allium, Phlox, Anemone, Eremurus, Alchemilla, Cimicifuga.......
Moje peonije su već duže od godinu dana posijane i još nisu klijale. Oko 50-tak Allium giganteum sam posijala prije ca. mjesec dana i nadam se da će na proljeće nići.
Ostalo tek dolazi na red....
Želim vam uspješnu sjetvu.
Allium moly
Pretplati se na:
Postovi (Atom)